{"id":9596,"date":"2026-04-29T12:57:55","date_gmt":"2026-04-29T12:57:55","guid":{"rendered":"https:\/\/mne.ceti.me\/?p=9596"},"modified":"2026-04-29T12:57:57","modified_gmt":"2026-04-29T12:57:57","slug":"mikroplastika-u-nama-i-oko-nas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/mne.ceti.me\/?p=9596","title":{"rendered":"Mikroplastika u nama i oko nas"},"content":{"rendered":"\n

Na tribini \u201eZaga\u0111enje mikroplastikom\u201c<\/strong>, odr\u017eanoj 27. aprila u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti<\/strong>, prof. dr Dijana \u0110urovi\u0107<\/strong> odr\u017eala je predavanje na temu \u201eMikroplastika u nama i oko nas\u201c<\/strong>. U uvodnom dijelu izlaganja dat je osvrt na izvore zaga\u0111enja mikroplastikom u \u017eivotnoj sredini<\/strong> i njihov doprinos globalnom zaga\u0111enju<\/strong>, sa posebnim naglaskom na \u010dinjenicu da mikroplastika danas predstavlja jedan od najrasprostranjenijih oblika antropogenog zaga\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n

Istaknuto je da mikroplastika nastaje direktnim ispu\u0161tanjem sitnih plasti\u010dnih \u010destica u \u017eivotnu sredinu, ali i fragmentacijom ve\u0107ih plasti\u010dnih predmeta pod uticajem fizi\u010dkih, hemijskih i biolo\u0161kih procesa. Kao zna\u010dajni izvori navedeni su plasti\u010dna ambala\u017ea, sinteti\u010dki tekstil, habanje automobilskih guma, industrijski procesi, kozmeti\u010dki i higijenski proizvodi, ribolovna oprema, komunalne i industrijske otpadne vode, kao i nepravilno odlaganje plasti\u010dnog otpada. Posebno je nagla\u0161eno da se mikroplastika, zbog svoje male veli\u010dine, postojanosti i sposobnosti transporta vazduhom, vodom i biolo\u0161kim lancima, vi\u0161e ne mo\u017ee posmatrati samo kao lokalni ekolo\u0161ki problem, ve\u0107 kao globalni zaga\u0111iva\u010d prisutan u vodenim, kopnenim i atmosferskim sistemima.<\/p>\n\n\n\n

U predavanju je ukazano na osnovnu podjelu mikroplastike na primarnu<\/strong> i sekundarnu<\/strong>. Primarna mikroplastika obuhvata \u010destice koje se proizvode u mikrodimenzijama i koriste u industriji, kozmetici, abrazivnim sredstvima i tehni\u010dkim materijalima. Sekundarna mikroplastika nastaje raspadanjem ve\u0107ih plasti\u010dnih proizvoda, \u0161to je posebno zna\u010dajno u morskoj i rije\u010dnoj sredini, gdje UV zra\u010denje, mehani\u010dko habanje, talasi i promjene temperature ubrzavaju fragmentaciju plastike. Nagla\u0161eno je da zbog dugotrajnosti sinteti\u010dkih polimera i kontinuiranog unosa plastike u \u017eivotnu sredinu dolazi do stalnog pove\u0107anja mikroplasti\u010dnog optere\u0107enja ekosistema.<\/p>\n\n\n\n

Poseban dio izlaganja bio je posve\u0107en putevima izlo\u017eenosti \u010dovjeka mikroplastici<\/strong>. Prof. \u0110urovi\u0107 je istakla da \u010dovjek mikroplastiku mo\u017ee unositi putem hrane, vode, vazduha i ku\u0107ne pra\u0161ine. Oralni unos smatra se jednim od najva\u017enijih puteva izlo\u017eenosti, jer su mikroplasti\u010dne \u010destice detektovane u vodi za pi\u0107e, fla\u0161iranoj vodi, morskim proizvodima, soli, medu, pakovanoj hrani i namirnicama koje dolaze u kontakt sa plasti\u010dnom ambala\u017eom. Pored ingestije, zna\u010dajan put izlo\u017eenosti predstavlja inhalacija, naro\u010dito u zatvorenim prostorima, gdje sinteti\u010dki tekstil, tepisi, namje\u0161taj i pra\u0161ina mogu biti izvori mikroplasti\u010dnih vlakana. Dermalni kontakt je tako\u0111e mogu\u0107, ali se smatra manje zna\u010dajnim za sistemsku apsorpciju u pore\u0111enju sa oralnim i inhalacionim putem.<\/p>\n\n\n\n

U okviru predavanja razmatrana je i sudbina mikroplastike nakon ulaska u organizam. Nagla\u0161eno je da se mikroplastika ne metaboli\u0161e na isti na\u010din kao hranljive materije ili lijekovi, ve\u0107 se govori o njenoj toksiokinetici<\/strong>, odnosno unosu, apsorpciji, distribuciji, mogu\u0107oj akumulaciji i eliminaciji. Ve\u0107e \u010destice se naj\u010de\u0161\u0107e zadr\u017eavaju u gastrointestinalnom traktu i izlu\u010duju fecesom, dok manje \u010destice, posebno nanoplastika, imaju ve\u0107i potencijal da pre\u0111u biolo\u0161ke barijere, dospiju u krvotok ili limfni sistem i distribuiraju se do razli\u010ditih organa.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eeni su najnoviji nalazi koji ukazuju na prisustvo mikroplastike u razli\u010ditim humanim uzorcima i tkivima, uklju\u010duju\u0107i krv, plu\u0107a, jetru, bubrege, placentu, reproduktivna tkiva, aterosklerotske plakove, ko\u0161tanu sr\u017e i mo\u017edane strukture. Posebno je ukazano na istra\u017eivanja koja su prijavila prisustvo mikro- i nanoplastike u mozgu, olfaktornoj lukovici, cerebrospinalnoj te\u010dnosti, placenti, testikularnom tkivu i sjemenoj te\u010dnosti. Ovi nalazi otvaraju va\u017ena pitanja o mogu\u0107nosti sistemske distribucije mikroplastike u ljudskom organizmu, ali je istovremeno nagla\u0161eno da detekcija mikroplastike u tkivima ne zna\u010di automatski dokazanu uzro\u010dnu vezu sa konkretnim oboljenjima.<\/p>\n\n\n\n

U dijelu koji se odnosio na mogu\u0107e efekte na zdravlje<\/strong>, predstavljeni su potencijalni mehanizmi djelovanja mikroplastike, uklju\u010duju\u0107i oksidativni stres, inflamatorni odgovor, poreme\u0107aj \u0107elijskih i tkivnih barijera, promjene crijevne mikrobiote, endokrine poreme\u0107aje, reproduktivne efekte i mogu\u0107e kardiovaskularne rizike. Posebno je istaknuto da mikroplastika ne djeluje samo kao fizi\u010dka \u010destica, ve\u0107 mo\u017ee biti i nosa\u010d razli\u010ditih hemijskih aditiva i zaga\u0111uju\u0107ih supstanci, kao \u0161to su plastifikatori, stabilizatori, usporiva\u010di gorenja, metali i perzistentni organski polutanti. Time se potencijalni rizik ne odnosi samo na prisustvo polimera, ve\u0107 i na kompleksnu hemijsku smje\u0161u koja mo\u017ee biti povezana sa plasti\u010dnim \u010desticama.<\/p>\n\n\n\n

U izlaganju je zadr\u017ean uravnote\u017een nau\u010dni pristup, uz nagla\u0161avanje da je oblast istra\u017eivanja mikroplastike u ljudskom organizmu relativno nova i metodolo\u0161ki zahtjevna. Iako broj studija koje prijavljuju prisustvo mikroplastike u humanim tkivima raste, jo\u0161 uvijek postoje zna\u010dajne nesigurnosti u vezi sa realnim nivoima izlo\u017eenosti, pouzdano\u0161\u0107u detekcije, veli\u010dinom \u010destica koje mogu pre\u0107i biolo\u0161ke barijere i dugoro\u010dnim zdravstvenim posljedicama. Nagla\u0161eno je da ve\u0107ina dokaza o toksi\u010dnosti poti\u010de iz eksperimentalnih modela, \u010desto pri koncentracijama koje ne odgovaraju u potpunosti realnoj ljudskoj izlo\u017eenosti, dok su epidemiolo\u0161ke studije kod ljudi jo\u0161 uvijek ograni\u010dene.<\/p>\n\n\n\n

Posebna pa\u017enja posve\u0107ena je metodama detekcije mikroplastike<\/strong>, jer je pouzdano mjerenje klju\u010dni preduslov za procjenu rizika. Predstavljene su naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161\u0107ene analiti\u010dke tehnike, uklju\u010duju\u0107i FTIR spektroskopiju, Raman spektroskopiju, piroliznu gasnu hromatografiju sa masenom spektrometrijom, skeniraju\u0107u elektronsku mikroskopiju sa EDS analizom, kao i napredne metode za analizu nanoplastike. Nagla\u0161eno je da svaka metoda ima prednosti i ograni\u010denja, te da je za pouzdanu identifikaciju \u010desto neophodno kombinovati vi\u0161e analiti\u010dkih pristupa.<\/p>\n\n\n\n

Ukazano je i na najva\u017enije metodolo\u0161ke izazove u istra\u017eivanjima mikroplastike: kontaminaciju uzoraka tokom prikupljanja i laboratorijske obrade, razgradnju biolo\u0161kog matriksa bez o\u0161te\u0107enja plasti\u010dnih \u010destica, nedostatak standardizovanih protokola, razli\u010dite granice detekcije i neujedna\u010den na\u010din izra\u017eavanja rezultata. Posebno je nagla\u0161ena potreba za proceduralnim blank uzorcima, kontrolom kontaminacije, upotrebom staklene ili metalne laboratorijske opreme i jasnim kriterijumima za potvrdu vrste polimera.<\/p>\n\n\n\n

U zavr\u0161nom dijelu predavanja predstavljena su i inovativna rje\u0161enja za smanjenje i uklanjanje mikroplastike<\/strong> iz \u017eivotne sredine. Me\u0111u najperspektivnijim pristupima izdvojeni su prirodni koagulanti, membranska filtracija, elektrokoagulacija, magnetni adsorbensi, bio\u010dar, aktivni ugljenik, biopolimeri, nanoceluloza, hidrogelovi, fotokataliti\u010dka razgradnja, enzimska i mikrobiolo\u0161ka razgradnja, konstruisane mo\u010dvare, napredni tretman otpadnih voda, filteri na izvoru i kombinovani sistemi obrade. Nagla\u0161eno je da se najbolji rezultati posti\u017eu integracijom vi\u0161e metoda, pri \u010demu je posebno va\u017eno uklanjati mikroplastiku \u0161to bli\u017ee izvoru nastanka, prije njenog \u0161irenja u rijeke, jezera, mora i atmosferu.<\/p>\n\n\n\n

Kao prakti\u010dno va\u017ena rje\u0161enja istaknuti su filteri za mikrovlakna u ma\u0161inama za ve\u0161 i tekstilnoj industriji, unaprije\u0111eni tretman komunalnih i industrijskih otpadnih voda, kontrola kanalizacionog mulja, smanjenje upotrebe jednokratne plastike, razvoj biorazgradivih i sigurnijih materijala, kao i ja\u010danje sistema recikla\u017ee i odgovornog upravljanja otpadom. Ukazano je da tehnolo\u0161ka rje\u0161enja moraju biti pra\u0107ena regulatornim mjerama, edukacijom stanovni\u0161tva i promjenom potro\u0161a\u010dkih navika.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010deno je da mikroplastika predstavlja slo\u017een i rastu\u0107i ekolo\u0161ki i javnozdravstveni izazov. Njeno prisustvo u \u017eivotnoj sredini, lancima ishrane i humanim uzorcima ukazuje na potrebu za sistemskim pristupom koji povezuje nau\u010dna istra\u017eivanja, monitoring, prevenciju zaga\u0111enja, tehnolo\u0161ke inovacije i javne politike. Iako jo\u0161 uvijek nije mogu\u0107e precizno odrediti koliki je stvarni zdravstveni rizik za \u010dovjeka, postoje\u0107i nalazi opravdavaju primjenu principa predostro\u017enosti i hitno djelovanje u pravcu smanjenja plasti\u010dnog otpada i spre\u010davanja daljeg \u0161irenja mikroplastike.<\/p>\n\n\n\n

Predavanje prof. dr Dijane \u0110urovi\u0107 ukazalo je da se mikroplastika vi\u0161e ne mo\u017ee posmatrati kao udaljeni ekolo\u0161ki problem, ve\u0107 kao zaga\u0111iva\u010d koji je istovremeno prisutan oko nas i u nama<\/strong>. Time je dodatno nagla\u0161ena potreba za interdisciplinarnim istra\u017eivanjima, razvojem standardizovanih metoda detekcije, procjenom realne izlo\u017eenosti stanovni\u0161tva i definisanjem odr\u017eivih rje\u0161enja za za\u0161titu \u017eivotne sredine i zdravlja ljudi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na tribini \u201eZaga\u0111enje mikroplastikom\u201c, odr\u017eanoj 27. aprila u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, prof. dr Dijana \u0110urovi\u0107 odr\u017eala je predavanje na temu \u201eMikroplastika u nama i oko nas\u201c. U uvodnom dijelu izlaganja dat je osvrt na izvore zaga\u0111enja mikroplastikom u \u017eivotnoj sredini i njihov doprinos globalnom zaga\u0111enju, sa posebnim naglaskom na \u010dinjenicu da mikroplastika danas […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9597,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[50],"tags":[298,299,297],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/mne.ceti.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9596"}],"collection":[{"href":"https:\/\/mne.ceti.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/mne.ceti.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mne.ceti.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mne.ceti.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=9596"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/mne.ceti.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9596\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9598,"href":"https:\/\/mne.ceti.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/9596\/revisions\/9598"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/mne.ceti.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9597"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/mne.ceti.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=9596"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/mne.ceti.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=9596"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/mne.ceti.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=9596"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}